Radni plan i ciljevi projekta

Uz suradnju s terminologom s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje suradnici na projektu popisuju relevantno arhitektonsko nazivlje, uspostavljaju semantičke i normativne odnose među nazivima te im pridružuju usustavljene definicije i istovrijednice naziva na engleskom jeziku. Rezultat tako osmišljena projekta bit će baza podataka s oko 2000 preporučenih naziva, njihovih istovrijednica i definicija. Poslije završetka projekta obrađeni pojmovi bit će mrežno dostupni u sustavu za pretraživanje baze Strune.

Struna je terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja u kojoj se sustavno prikuplja, stvara, obrađuje i tumači nazivlje različitih struka radi izgrađivanja i usklađivanja nazivlja na hrvatskome jeziku. Premda će se baza i poslije završetka projekta moći dalje dopunjivati novim nazivima, 2000 naziva jest optimalan broj pojmova za objavljivanje ilustriranoga pojmovnika klasične arhitekture, što bi bio sljedeći cilj rada projektnoga tima poslije završetka ovog projekta.

Planirano je trajanje projekta od veljače 2018. do kolovoza 2019. U tom su razdoblju planirane četiri terminološke radionice koje održavaju terminolozi iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Na njima suradnici na projektu usvajaju metodološka i praktična znanja za obradu i unos naziva. Radnim su planom predviđeni i interni sastanci na kojima se periodično pregledava uneseno nazivlje u bazu projekta. Istodobno je timu priključen i tehnički suradnik kroatist i leksikograf s iskustvom unosa podataka u bazu, čime se osigurava kontinuirana dodatna kvaliteta u radu. U sklopu projekta predviđeno je i usavršavanje suradnika na jednom domaćem znanstvenom skupu s temom terminoloških pitanja, a u sklopu projekta istraživački bi tim organizirao i međunarodnu znanstvenu konferenciju u Splitu s temom terminoloških pitanja. Sam projekt i njegovi ciljevi predstavit će se znanstvenoj i široj javnosti preko dvaju okruglih stolova o hrvatskom nazivlju klasične arhitekture, organiziranih na početku i pri kraju projekta uz konzultacije sa stručnjacima iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, na domaćoj i međunarodnoj konferenciji i naposljetku na javnoj prezentaciji rezultata projekta koje je planirana za završetak projektnoga razdoblja. Kontinuirano će se napredak projekta moći pratiti na našem blogu.

Kako bi projekt dodatno dobio na kvaliteti, uspostavljen je tim konzultanata za terminologiju klasične arhitekture s engleskoga govornog područja, ali i suradnja s američkim Gettyjevim institutom, koji je projektnom timu pružio dragocjene izvore i upute za strukturiranje pojmovnog sustava.