Iz radne korespondencije: labirint

Rad na izgradnji hrvatskoga strukovnog nazivlja u području klasične arhitekture prate brojne diskusije između članova tima, a neka pisma vrijedi podijeliti sa širim stručnim krugom. Jedan od pojmova koji nas je dodatno zaintrigirao je labirint.

Iz radne korespondencije: sima, kima, kimatij

Rad na izgradnji hrvatskoga strukovnog nazivlja u području klasične arhitekture prate brojne diskusije između članova tima, a neka pisma vrijedi podijeliti sa širim stručnim krugom. Jedna od najzanimljivijih diskusija razvila se oko termina sima/kima.

Otkrivanje Dalmacije V

Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković organizira peto po redu međunarodno znanstveno-stručno okupljanje pod naslovom Otkrivanje Dalmacije, koje će se održati od 19. do 22. lipnja 2019. godine u Splitu.

OTKRIVANJE DALMACIJE V // POJMOVNIK KLASIČNE ARHITEKTURE I STRUKOVNO NAZIVLJE

Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković

Poziva vas na sudjelovanje na međunarodnom znanstveno-stručnom skupu

OTKRIVANJE DALMACIJE V

POJMOVNIK KLASIČNE ARHITEKTURE I STRUKOVNO NAZIVLJE

20-22. lipnja 2019.

KLAS na konferenciji Od teorije do prakse u jeziku struke

Siniša Runjaić i Ana Šverko sudjeluju s izlaganjem pod naslovom Pojmovni sustavi, strukovne poveznice i terminološke odlike projekta Pojmovnik klasične arhitekture (KLAS) na 4. međunarodnoj konferenciji Od teorije do prakse u jeziku struke koja će se održati od 21. – 23. veljače 2019. u Zagrebu.

KLAS na konferenciji Otkrivanje Dalmacije

U okviru konfencije Otkrivanje Dalmacije IV članovi tima projekta KLAS predstavili su 22. studenog 2018. široj javnosti ovaj pojedinačni projekt, ali i općenito Strunu te važnost rada na uspostavi kvalitetne terminološke baze.

Otkrivanje Dalmacije IV

Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković organizira četvrto po redu međunarodno znanstveno-stručno okupljanje pod naslovom Otkrivanje Dalmacije, koje će se održati od 21. do 24. studenog 2018. godine u Splitu.

Terminološke radionice u okviru projekta

Da bi istraživački tim mogao pravilno formirati definiciju pojma kao osnovne terminološke jedinice trebao je usvojiti terminološka načela i pravila terminološkog rada.

Otkrivanje Dalmacije IV, najava znanstveno-stručnog skupa

Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković organizira četvrti po redu međunarodni znanstveno-stručni skup pod naslovom Otkrivanje Dalmacije, koji će se održati od 21. do 24. studenog 2018. u Splitu.

KLAS na Danima otvorenih vrata Instituta za povijest umjetnosti

U sklopu programa Dana otvorenih vrata Instituta za povijest umjetnosti, u Zagrebu je 22. ožujka u prostorijama Instituta projekt Klas predstavljen javnosti.

Iz radne korespondencije: labirint

Dragi svi,

za labirint u hrvatskom koristimo isti naziv za dva tipa (labyrinth i maze) ne samo različita u fizičkoj formi, već i prema simboličkim konotacijama:

labyrinth je krivudavi put koji se bliži i udaljava od cilja, ali na kraju se do njegova središta stiže jednoznačno, bez ikakvih grananja,

dok je za maze karakteristično da se u njemu može izgubiti tražeći cilj (ili izlaz).

Osim toga, imamo labirint kao dvodimenzionalni prikaz, ornament na zidovima, podovima, i kao 3d vrtni element.

U kontekstu hrvatske terminologije klasične arhitekture mislim da je potrebno razlučiti labirint i vrtni labirint, a onda uz terminološku definiciju labirinta dodati opsežniju napomenu:

labirint

geometrijski uzorak u formi zamršenih spirala odnosno isprepletenih meandara

s engleskom istovrijednicom – labyrinth, maze

talijanskom – dedalo, labirinto

njemačkom – Labyrinth

francuskom – labyrinthe, dédale

te dodati opsežniju, enciklopedijsku napomenu:

Naziv označava i zgradu s isprepletenim hodnicima i mnoštvom zamršenih prostorija. Ime vjerojatno dolazi od predgrčkog naziva labris što znači “palača dvosjekle sjekire”. Prema simboličkim i mitološkim konotacijama labirint se dijeli na jednoznačni labirint (labyrinth) i zagonetni labirint (maze).  Jednoznačni labirint je krivudavi put s jednim ulazom i izlazom, koji se bliži i udaljava od cilja, ali na kraju se do njegova središta stiže jednoznačno, bez ikakvih grananja, dok je za zagonetni karakteristično da se u njemu može izgubiti tražeći cilj (ili izlaz). U antici se spominju 4 labirinta: kretski, u kojem je, prema grčkome mitu, stanovao Minotaur, zatim egipatski, kraj Arsinoe, lemnijski, na otoku Lemnu (danas Limnos), prema nekima na Samu, i italski pored grada Kluzija (Clusium, danas Chiusi). U religiologiji je simbol moći i beskonačnosti. Čest je motiv antičkih popločanja i mozaika. Labirint je bio nacrtan na vratima Sibiline špilje u Kumi, ugraviran je na podovima kršćanskih crkava (katedrala). Ples u obliku labirinta plesao se u mnogim krajevima od Grčke do Kine (tzv. plesovi ptica). U crkvama je labirint bio inicijacijski znak graditeljskoga ceha (bratovštine), a ujedno i simbolično hodočašće u Svetu zemlju; ako vjernik nije mogao poći na hodočašće, prošao je kroz labirint i tako u mašti došao do svetog mjesta.

 

i zatim

 

vrtni labirint

dio vrta ili parka oblikovan sadnjom zelenila koja prati meandrasti ili spiralni splet staza 

s engleskom istovrijednicom – hedge maze

talijanskom – labirinto di siepi

njemačkom – Irrgarten

francuskom – labyrinthe

 

Srdačno, Ana